Home ReviewsReleases Recenzija: Exumer – The Raging Tides

Recenzija: Exumer – The Raging Tides

by Vjeran
Exumer cover

Exumer – The Raging Tides

  1. The Raging Tides
  2. Brand of Evil
  3. Catatonic
  4. Sacred Defense
  5. Welcome to Hellfire
  6. Sinister Souls
  7. Shadow Walker
  8. There Will Always Be Blood
  9. Dark Reflections
  10. Death Factory
  11. Forever My Queen (Pentagram cover)
  12. Hostage to Heaven (Grip Inc. cover)
Izdavač: Metal Blade Records
Godina: 2016

U zadnje vrijeme jako puno se kultnih bendova vratilo i podarilo nam nekakav povratnički album. Satan, Hell, Coldsteel i još brdo toga. Exumer je bio jedan od onih kultnih thrash bendova koji su izdali genijalan debut, slabiji nastavak istoga i nestali sa radara. Nedavno su se vratili i izdali…dosadan povratnički album. Tako da mi iščekivanje novog Exumer materijala nije došlo kao razlog za veselje. Međutim, album je tu, cover podsjeća malo na Possessed By Fire i mjuza je valjda (trebala bi biti) bolja. Vrijeme je da vidimo.

Album se otvara poprilično maestralno. Izuzetni riffovi Teutonskog kova koji se diče brzinom i agresivnošču su definitivno tu. Cijeli album je zapravo lako opisiv tom riječju. Agresivni riffovi, atmosfera, brzina, sve je tu kako spada. Cijeli album možemo podijeliti na dvije cjeline. Jedna cjelina je izuzetno brza i kao stvorena za čisto šutaranje, a druga cjelina su malo sporije ali još uvijek poprilično nasilne numere. Cijeli album je jedan veliki hommage stvarima koje su ovaj bend i učinile takvim kultnim klasikom što je odlično. Očito je da su uvidjeli pogreške napravljene na povratničkom albumu i odlučili ih popraviti što bolje mogu. Vrlo pohvalna gesta koju bi više bendova trebalo slijediti.

Dakako, album nije bez mana. Mane se ovdje tiču poglavito te druge cjeline koja ima u sebi par fillera. Sve pjesme su zabavne, da se razumijemo, no nekima ipak fali određena doza identiteta kako bi bile bolje i, iznad svega, pamtljivije. Naravno, pojavljuje se i najglavniji problem koji je nažalost neizbježan kada se raspravlja o ovom tipu albuma. Taj problem je neizbježna usporedba sa Possessed By Fire. Naravno, uspoređujuči ta dva albuma, logično je da original pobjeđuje u svojoj agresivnosti i duhu. Međutim, The Raging Tides nije nipošto daleko. Čak štoviše, vrlo je blizu svojem učitelju.

Sve u svemu, Exumer je razgledao kritike i odlučio se u drugoj povratničkoj rundi debelo popraviti u odnosu na prethodnika. Velika je sreća što su uspjeli zadržati taj žar i prepoznatljivost, za razliku od nekih povratničkih bendova koji su neprepoznatljivi (Vendetta, gledam te) u odnosu na originale. Ako ste fan Exumera, preporuka nije potrebna jer album sigurno već slušate. Ako još niste čuli za ovaj bend, obavezno preslušajte Possessed By Fire poslije ovoga. Sveukupno, vrlo dobar album koji se može nazivati drugim najboljim u diskografiji ovog nepošteno zapostavljenog benda. Nabavite ga i preslušajte. Zasigurno nećete požaliti ako vam je do poštenog teutonskog mlačenja.

Piše: Filip Gudan

You may also like